Rasadnik sadnica voćaka

063/541-255 (08-21h)

021/540-521 (18-21h)

Bundeva – lekovita kraljica jeseni

Nepravedno zanemarena, bundeva je odličan izvor vitamina, minerala i drugih važnih materija. Siromašna je kalorijama i lako se vari, a njena glavna lekovita svojstva nalaze se u semenkama.

Nepravedno zanemarena “domaća banana” – bundeva - odličan je izvor vitamina, minerala i drugih važnih materija zimi. Ima malo kalorija a lako se vari. Bogata je biljnim vlaknima, posebno pektinom, pa veoma povoljno deluje na organizam.

Bundeva sadrži manju količinu belančevina, ugljenih hidrata i masti. Od vitamina, tu je karotin ili provitamina A, C, E i K vitamin, vitamini iz grupe B, i to B1, B2 i B6, zatim nijacin, folna kiselina. Od minerala, bogata je kalijumom (zbog čega ima isto tako povoljna svojstva kao i banana), fosforom, kalcijumom i gvožđem. Sadrži i pektin, celulozu, kao i druga biljna vlakna. Bundeva se preporučuje za redukcione dijete, jer meso bundeve ima samo 26 kcal na 100 gr, semenke 467 cal na 100 gr, a ulje od bundeve 879 cal na 100 g.

Zdravstvene dobrobiti

Bundeva je idealna namirnica za osobe koje imaju probleme sa želucem i crevima. Zbog velike količine vlakana koju sadrži pomaže protiv opstipacije, ublažava tegobe kod upale debelog creva. Bundeva je i diuretik, pa se preporučuje kod upale mokraćnih kanala, bubrega, problema sa žuči. Pomaže i smanjuju holesterola u krvi, a preporučuje se i u ishrani onih koji pate od gihta ili reumatskih problema. Danas se zna da beta karotin, kojim bundeva obiluje, ima višestruko zaštitno delovanje na naš organizam. On blokira dejstvo slobodnih radikala i tako direktno sprečava oštećenje ćelijske DNK strukture, deluje kao jak antioksidant, što znači da stopira razvoj superoksida i peroksida. Dnevna doza potrebna organizmu je od sedam do 10 mg. Preventivno se koristi jer smanjuje rizik od pojave raka grla, jednjaka, želuca i grlića materice.

Tikva sudovnjača ili vrg (lat. Lagenaria siceraria) je biljka puzavica iz familije Cucurbitaceae (u koju spadaju i krastavci kao i ostale tikve i bundeve). Uzgaja se zbog svojih plodova koji se ili beru mladi i koriste kao povrće ili se beru kada sazriju i osuše pa se koriste za razne namjene kao što su posude, pribor ili lule. Mladi plodovi imaju svijetlo zelenu glatku koru i meso bijele boje.

Različitog su i neobičnog oblika, posebnih boja i nijansi, sa izbrazdanom ili glatkom korom... Veoma su dekorativne i služe kao dopuna jesenjih i zimskih cvetnih aranžmana. Ne samo da ukrašavaju prostor u kojem se nalaze, nego većina može i da se jede, ukusne su, veoma hranljive i lekovite. esenski plodovi nezamislivi su bez bundeva i tikvica. Ljepota njihova izgleda očarala je i Kolumba koji ih je prvi donio u Europu sa svoje ekspedicije na Karibe. Danas je u svijetu poznato oko 800 vrsta tikava, a kod nas su, od ukrasnih, najpoznatije obična tikva, bundeva, muškatna tikva, smokvolisna tikva i vrg.

Kao što su sve vrste za jelo i treba ih konzumirati ne samo zbog osebujna okusa nego i nutritivnih svojstava, tako sve mogu uljepšavati interijer i eksterijer, stojeći samostalno ili u kombinaciji s drugim plodovima jeseni, suhim lišćem i teglama s cvijećem, tvoreći neodoljive aranžmane, posebne i zbog toga što su ono što nam priroda u izobilju daje. No za to obično koristimo ukrasne tikvice zbog njihovih zanimljivih, oblih, krivudavih i često nepravilnih oblika, reljefne kore i prekrasnih boja i nijansi, koje često, ovisno o vrsti, znaju biti u zanimljivim kombinacijama.

Pazite na koru

Tikvicama se oduvijek u našim krajevima ukrašavala okućnica i unutrašnjost doma, to nipošto nije novotarija koja nam je došla iz Amerike. Poznato je sušenje nateg tikvica, koje često zovu i cug tikvice. Riječ je o duguljastim, kruškolikim ukrasnim tikvicama koje se suše i čiste te, osim za ukras, koriste stoljećima za izvlačenje vina ili pak rakije iz bačve. Ni tehnika bojenja i ukrašavanja tikvica nije ništa novo – upravo su se cug tikvice, kada bi bile ukras, oslikavale i zbog svoje ljepote prodavale često kao suvenir, a mogle su trajati i do 20 godina.

Ako želite tikvice iz vrta sačuvati kao ukras – bilo onaj kratkotrajni (mjesec-dva) ili tijekom čitave godine, dobro ih je brati tek u listopadu, no to, naravno, ovisi i o vrsti. Inženjer šumarstva Mile Drača objasnio nam je kako je potrebno, da bismo uspješno osušili tikvice i kako bi nam one što dulje potrajale, brati ih tek kad su zrele. Dok god možemo noktom skidati kožicu, ne trebamo ih brati.

– Morate voditi računa o tome da uberete tikvicu koja je potpuno zrela. Usto, berete je s peteljkom i pazite da se u transportu ne ošteti kora. U suprotnom, to je ulaz za bakterije i viruse koji uzrokuju propadanje i truljenje. Kako bi ih zaštitili od toga, mnogi tikvice zamotavaju u papir – upozorava Drača.

Toplo i suho mjesto

Odmah nakon branja možemo tikvicama ukrasiti dom ili ulazna vrata, tada je rok njihova trajanja do dva mjeseca. Ako ih pak namjeravamo imati duljee, i do godinu i pol dana, potrebno ih je sušiti.

– Stavite ih na toplo, sjenovito mjesto koje nipošto ne smije biti izloženo direktnom suncu, kiši ili vlazi. Ovisno o vrsti, nakon tri tjedna bi trebale biti suhe. To ćete provjeriti tresenjem ploda koji proizvodi zvuk zvonjenja – savjetuje Drača.

Sadnice voćaka

jabuka mavm rasadnik

MAVM Rasadnik

Ognjanov

Telefon:

063/541-255

063/870-98-60

021/540-521 (18-21h)

Adresa:

Delfe Ivanić BB

21241 Kać, Srbija

Pronađite nas na mapi

Društvene mreže: